Više od 10 dana ovaj čovjek drži svoje osobne stvari i spava uz fontanu na Riječkom Korzu, da li je moguće da uprava nije prepoznala problem i potrebu za rješenjem?
Problem beskućništva je u porastu, uprava nema rješenje i odbija odgovornosti u svakom postavljenom upitu o istom
Na moje ponovne upite i o mojoj osobnoj situaciji bez stambenog rješenja, kao i u situaciji mnogih, uprava pere ruke od odgovornosti. Na posljednji odgovor dobiven nakon upita o konkretnim lokacijama praznih stanova, osim što ponavlja da ne može dati stan u najam izvan liste prioriteta, dokazala je kako ni u ovom pitanju nema jednostavnih zakonskih rješenja. Ne riješeni pravno imovinski odnosi, daju upravi dovoljno prostora da upravlja javno dostupnim podacima, odnosno da ih prilagođava.
Zbog imovinsko pravnih odnosa koji nisu uređeni ni danas, nakon brojnih usklađivanja, uprave i ostali vlasnici nekretnina mogu skrivati podatke o svojoj imovini, odnosno nekretnine koje posjeduju u vlasništvu. Jednako je i s stanovima Grada Rijeke.
Gradska uprava u svim dopisima ističe da je svjesna potrebe koja premašuje mogućnosti, no u niti jednom ne predstavlja rješenja, i što bi zaista trebala npr. ja kao majka s dvoje djece, postati beskućnik ili se odreći svojih roditeljskih prava i poslati djecu na udomljavanje? Zbog čega? Zbog preniskih plaća i apartmanima kojih u gradu ima stotine ? Zbog visokih cijena najma koji iznose koliko i cijela plaća, jer ipak tržište upravlja cijenama najma?
Cijene stanova išle su za nekoliko stotina eura gore, a Grad Rijeka nudi maksimalni iznos od 200,00 eura naknade za podstanarstvo, kao rješenje za najmove koje iznose 700,00 - 800,00 eura bez uključenih režijskih troškova. Realno naknada udovoljava trošak režija, no ni blizu ne rješava problem građana koji zarađuju iznos koji je jednak iznosu potrebnom za mjesečni najam.
Gradska uprava okreće glavu i od činjenice da traje diskriminacija već godinama, te da je roditeljima s djecom ne moguće naći najmodavca koji je voljan iznajmiti svoju nekretninu, a posebno kad je u pitanju jedno roditeljska zajednica, svi žele turista, radnika ili studenta. Obitelj nije poželjna.
Zaista je nevjerojatno da uz toliki broj zaposlenih, uprava ne vidi problem koji u Rijeci postoji već nekoliko godina, a u 2023. godini uvođenjem eura, situacija se pogoršala, i mnogi građani žive u siromaštvu, a obitelji ne mogu osigurati osnovne potrebe sebe i maloljetne djece o kojoj skrbe. Srećom mnogi se snađu uz pomoć i podršku obitelji i/ili dobrih humanitarnih građana odnosno udruga, no što je s onima koji nemaju podršku obitelji?
Iako je ovo problem na državnoj razini, jedinice lokalne samouprave nadležne su u pitanju stambenog zbrinjavanja građana
U gotovo svakom odgovoru, spominje se Lista prioriteta, iako svi znamo da ista nije funkcionalna. U nužnom smještaju nema slobodnih mjesta, jer korisnici ne mogu naći rješenja pa ostaju i nakon dozvoljenih maksimalnih 5 godina u smještaju. No, ovaj problem nije problem koji šteti korisnicima koji se nađu u potrebi, ali za njih nema nužnog smještaja jer su istom dugotrajno naseljeni isti građani. Prihvatilišta imaju samo 28 mjesta i također su popunjena. Rijeka nema prenoćiste za situacije koje zahtijevaju hitna rješenja.
Dakle, gradska uprava nema rješenje za povratak građana iz siromaštva u normalan život, a zbog toga nemaju ni rješenje za osobe koje su se u istom našle. Zapravo, nema socijalna rješenja, građani ostaju dugotrajno u socijalnom siromaštvu, gradskom imovinom se nemarno upravlja, a o svemu nitko ne odgovara.
Prema vladi trebalo im je povisiti plaće kako bi bili motiviraniji na radu. Hoće li njihove povišice donijeti rješenja mnogobrojnih problema? Hoće li ih zaista motivirati u radu ili će samo pridonijeti broju njihovih osobnih nekretnina u vlasništvu, naravno, prikrivenih u katastru!?
Autor: I.P.
Marenda za fotografije, ne za građane: kanapei umjesto bakalara i zatvoreni krug odlučivanja
Ovogodišnja uskrsna marenda na riječkom Korzu razotkrila je ozbiljan problem – ne samo u organizaciji događaja, već i u razumijevanju potreba građana.
Novo EU “informacijsko središte” u Rijeci – stvarna vrijednost ili samo trošak?
U ožujku 2026. godine Primorsko‑goranska županija je otvorila novi centar Europe Direct u Rijeci – mjesto koje bi, prema službenoj najavi, trebalo građanima približiti Europsku uniju i njene politike, mogućnosti i prava.
Metalni otpad uz KBC Rijeka: Legalno, ali je li sigurno?
U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?
Rijeka dijeli uskrsnice po mjeri sustava, ne po mjeri potrebe
Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.
Sretan Dan žena… ali samo na papiru? Žrtve nasilja u Rijeci i dalje bez prava
Povodom Međunarodni dan žena političari i institucije redovito objavljuju poruke o ravnopravnosti, solidarnosti i snazi žena. Ove godine takvu je poruku objavila i Iva Rinčić, naglašavajući kako jednakost nije poklon, nego pravo, te da borba za ravnopravnost ne smije ostati samo na simboličnim datumima.
NOVI UDAR NA MLADE: Bijeli prah u slobodnoj prodaji – Je li ovo novi „Galaxy“ pod maskom energetika?
Hrvatskom se širi novi, iznimno uznemirujući trend među tinejdžerima. Nakon što smo se godinama borili s posljedicama tzv. „osvježivača zraka“ (Galaxy i slični sintetski kanabinoidi), na tržište je stigao novi proizvod koji koristi slične pravne praznine: energetski prah za udisanje kroz nos.
RIJEKA NA RUBU: Od "Grada tolerancije" do ulica straha i krvi
Dok se gradska uprava na čelu s gradonačelnicom Ivom Rinčić i dalje služi predizbornim krilaticama o sigurnosti i zajedništvu, stvarnost na riječkim ulicama demantira ih na najbrutalniji mogući način. Ubojstvo, pucnjava, premlaćivanje osobe s invaliditetom i horor u centru grada – je li Rijeka postala grad koji je izgubio kontrolu?
PRAVNI APSURD NA RIJEČKI NAČIN: Tko zapravo vlada gradom – gradonačelnik ili "nepostojeća" tijela?
Dok se gradonačelnici Zagreba i Varaždina javno "drže za ruke" u borbi za autonomiju, u Rijeci svjedočimo opasnom presedanu. Je li moguće da gradska vlast, uz blagoslov Upravnog suda, ne zna tko donosi konačne odluke o prigovorima građana?
APEL ZA POMOĆ: U Rijeci nestao 17-godišnji Rafael Majdandžić, obitelj moli za bilo kakvu informaciju
Majka nestalog mladića poručila je putem Facebooka da je Rafael nađen!
Riječki "priuštivi" najam – elitni projekt za odabrane pod dirigentskom palicom gradonačelnice
Dok se gradska vlast hvali "revolucionarnim" modelima priuštivog stanovanja, stvarnost iza zatvorenih vrata Titovog trga 3 izgleda sasvim drugačije. Analiza natječaja iz 2024. i 2025. godine pokazuje da se ne radi o pomoći mladim obiteljima, već o strogo kontroliranom procesu u kojem su kriteriji postavljeni tako da eliminiraju "nepoželjne" i "nepodobne".
RIJEKA IZMEĐU BETONA I GLAZBE: Zašto su nam sportske dvorane postale jedini „hramovi kulture“?
Dok se riječka kulturna strategija kiti titulama iz prošlosti, stvarnost ljubitelja glazbe i umjetnosti odvija se pod koševima i na parketu. Komentari građana na nedavne koncerte u sportskim objektima ponovno su otvorili bolnu ranu: Rijeka, grad koji se ponosi titulom „grada rocka“, i dalje nema dvoranu koja zvuk ne lomi o goli beton.
Zašto koncert u sportskom objektu otvara pitanja javnog interesa
Najavljeni koncert Marka Perkovića Thompsona u Dvorani mladosti u Rijeci otvorio je niz pitanja koja nadilaze glazbeni ukus, političke podjele ili osobni stav prema izvođaču. Riječ je o pitanju upravljačkih odluka Grada Rijeke, korištenja javnih prostora i mogućeg financijskog učinka na gradski proračun.
Marenda za fotografije, ne za građane: kanapei umjesto bakalara i zatvoreni krug odlučivanja
Ovogodišnja uskrsna marenda na riječkom Korzu razotkrila je ozbiljan problem – ne samo u organizaciji događaja, već i u razumijevanju potreba građana.
Kada država „ne vodi postupak“, ali odlučuje o djeci: pravna praznina ili sustavna praksa?
U praksi Hrvatskog zavoda za socijalni rad sve se češće pojavljuje obrazac koji otvara ozbiljna pravna pitanja: strankama se odgovara kako se „ne vodi niti jedan upravni postupak“, dok se istovremeno provode radnje koje izravno utječu na život djece i obitelji.
Novo EU “informacijsko središte” u Rijeci – stvarna vrijednost ili samo trošak?
U ožujku 2026. godine Primorsko‑goranska županija je otvorila novi centar Europe Direct u Rijeci – mjesto koje bi, prema službenoj najavi, trebalo građanima približiti Europsku uniju i njene politike, mogućnosti i prava.
Metalni otpad uz KBC Rijeka: Legalno, ali je li sigurno?
U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?
Zašto ministar vrijeđa ranjive dok veliki prekršitelji prolaze nekažnjeno?
Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.
Rijeka dijeli uskrsnice po mjeri sustava, ne po mjeri potrebe
Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.
Ministarstvo bez odgovora: „Zaključani računi“, digitalna kartica i sustav bez transparentnosti
Nakon niza objava o ograničavanju pristupa novcu osobama s invaliditetom i najave uvođenja tzv. digitalne inkluzivne kartice, Portal ReStart zatražio je konkretne odgovore od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
EU milijuni, nova udruga i kartica koja kontrolira potrošnju: tko zapravo upravlja novcem osoba s invaliditetom?
Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?
Poziv građanima: Sudjelujte u kolektivnom prigovoru zbog ograničavanja raspolaganja novčanim sredstvima osoba s invaliditetom
Građani, skrbnici i svi zainteresirani – pridružite se inicijativi za zaštitu prava osoba s invaliditetom!
Novac postoji, ali nije dostupan: sustav koji zaključava račune osoba s invaliditetom
Dok država najavljuje nove modele isplate poput posebnih kartica za inkluzivni dodatak, stvarni problem ostaje netaknut: osobe s invaliditetom i njihovi skrbnici često ne mogu do vlastitog novca – i to bez jasnog zakonskog uporišta.
VAŠ GLAS JE POSLJEDNJA LINIJA OBRANE: Uključite se u e-Savjetovanje o osobnoj asistenciji!
Trenutačno je otvoreno javno savjetovanje koje će odrediti sudbinu osobne asistencije u Hrvatskoj. Ovo nije samo administrativna formalnost – ovo je prilika da zaustavimo sustav koji osobe s invaliditetom i njihove asistente tretira kao brojeve u projektima, a ne kao nositelje prava.
SIGURNOST NIJE OPCIJA: Vrijeme je za zatvaranje Hotela Porin i jasnu zaštitu građana
U državi u kojoj napad na policijsku službenicu može završiti uvjetnom kaznom, više ne govorimo o izoliranom incidentu – govorimo o ozbiljnom sigurnosnom i institucionalnom problemu.
Zašto Hrvatska ignorira povijesni uspjeh Dine Levačić?
U svijetu sporta postoje trenuci koji ulaze u povijest – ne zato što su dio velikih natjecanja, nego zato što pomiču granice ljudske izdržljivosti. Upravo takav trenutak dogodio se kada je hrvatska ultramaratonska plivačica Dina Levačić postala prva osoba na svijetu koja je oplivala otok Saint Helena u Atlantskom oceanu.
Zašto banke “zaključavaju” novac osoba s invaliditetom? Roditelji upozoravaju na nelogičan sustav
Roditelji i skrbnici osoba s invaliditetom sve češće upozoravaju na praksu koja, prema njihovim riječima, nema jasnu zakonsku osnovu: bankovni računi osoba s invaliditetom nakon punoljetnosti postaju praktično nedostupni za svakodnevno korištenje.
Otvoreno eSavjetovanje o Zakonu o obrtu: Obrtnici traže ukidanje obvezne članarine Hrvatskoj obrtničkoj komori
U tijeku je javno savjetovanje o izmjenama Zakon o obrtu, a jedna od tema koja izaziva snažne reakcije obrtnika jest obvezna članarina Hrvatska obrtnička komora (HOK).
Kada prijetnje postaju SLAPP: Slučaj profesorice i Udruge 'Roditelji za djecu'
U jeku borb za transparentnost i odgovornost u obrazovnom sustavu, nedavni događaji vezani uz profesoricu Srednje škole Ban Josip Jelačić, Helenu Dejanović Skvarić, i Udrugu 'Roditelji za djecu' bacaju novo svjetlo na problem takozvanih SLAPP tužbi (Strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti).
Sretan Dan žena… ali samo na papiru? Žrtve nasilja u Rijeci i dalje bez prava
Povodom Međunarodni dan žena političari i institucije redovito objavljuju poruke o ravnopravnosti, solidarnosti i snazi žena. Ove godine takvu je poruku objavila i Iva Rinčić, naglašavajući kako jednakost nije poklon, nego pravo, te da borba za ravnopravnost ne smije ostati samo na simboličnim datumima.
Pučka pravobraniteljica utvrdila povredu prava pacijentice – slučaj Joske Periša otvara pitanje odgovornosti zadarske bolnice
Slučaj smrti pacijentice Joske Periša iz Zadra dobio je novi razvoj nakon što je Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske proveo ispitni postupak po pritužbi njezine kćeri Sofija Periša.
Add comment
Comments