Zemlja s najvećim PDV-om, najmanjim plaćama i najskupljom hranom u EU

Published on 30 June 2024 at 10:12

Zemlja s najvećim PDV-om, najmanjim plaćama i najskupljom hranom u EU

Društvenom mrežom Tik Tok, a i ostalim mrežama poput Instagrama, Facebook i sličnih, već nekoliko godina kruže videozapisi poput ovog u nastavku, koji opisuju zgražanja turista na cijene hrane u Hrvatskoj. 

Pri vrhu ljestvice s najvećim PDV-om EU, dok je prosječan između 20 - 22% u ostalim zemljama članicama, imamo najskuplju hranu, a i najmanje plaće, zbog čega je to tako?


Portal Lidermedia.hr potvrđuje da je za prosječan život u Hrvatskoj potrebno oko 2000,00 eura

Portal Lidermedia.hr objavio je članak 08. veljače 2024. godine, na temelju provedenog istraživanja u 2021. godini, odnosno prije uvoženja eura, koji jasno govori kako se već tada pokazalo da je za osnovne potrebe života u Hrvatskoj potrebno 1800,00 eura neto plaće mjesečno. Država prikazuje da je prosječna plaća oko 1300,00 eura, dok je ona sutvarnosti, i za mnoge zaposlene u državnim tijelima, tek oko 800-900 eura.

"O dostojanstvenoj plaći i tome što bi ona trebala omogućiti pitali smo i mnoge sindikate kao i Udrugu sudaca, no nisu nam odgovorili. Suci su u medijima poručivali da traže 3000 eura, za liječnike se spominjao još i veći iznos, a koliko točno traži prosvjetni kadar, nije poznato. Osim da im je predloženo povećanje plaća neprihvatljivo. S druge strane, Novi sindikat dostojanstveni život procjenjuje na 1800 eura neto

Plaća od koje se može živjeti, koja omogućuje više od pukog preživljavanja, dostojanstvena plaća. Takvi opisi poželjne plaće sve su češće dio sindikalnog diskursa u borbi za bolja primanja njihovih članova. Koliki bi trebali biti prihodi od kojih se može živjeti, naravno, varira od sindikata do sindikata. Iako ne postoji univerzalna mjera troškova dostojanstvenog života, pokušali smo istražiti kolika bi ona bila u hrvatskim razmjerima i što bismo si prema njoj trebali moći priuštiti.

Ako se pita Novi sindikat, dostojanstven život u Hrvatskoj stoji 1800 eura.

– U sklopu kampanje ‘Clean Clothes‘ izračunali smo dostojanstvenu plaću u Hrvatskoj. Kad smo 2021. izišli s podacima, taj je iznos za Hrvatsku bio 1644 eura. Zbog inflacije danas bi ta neto plaća koja osigurava dostojanstven život iznosila 1800 eura. Dostojanstvena plaća ne osigurava samo puko preživljavanje, dakle prehranu i smještaj, nego omogućuje pojedincu da ima dovoljno sredstava i za odjeću, prijevoz, posjećivanje kulturnih manifestacija, odlazak na godišnji odmor. U zapadnim zemljama minimalna plaća približila se dostojanstvenoj, mi smo još daleko od toga – kaže predsjednik Novoga sindikata Mario Iveković i dodaje da Ustav člankom 56. definira pravo svakog radnika na zaradu kojom sebi i svojoj obitelji može osigurati dostojanstven život.

 

Subjektivni dojam

Budući da trenutačni minimalac iznosi 677 eura, a prosječna je plaća oko 1200 eura neto, dostojanstvena plaća Novoga sindikata, čini se, barem sada, kao nedostižan san. O dostojanstvenoj plaći i tome što bi ona trebala omogućiti pitali smo i mnoge druge sindikate kao i Udrugu sudaca, no nisu nam odgovorili. Suci su u medijima poručivali da traže 3000 eura, za liječnike se spominjao još veći iznos, a koliko točno traži prosvjetni kadar, nije poznato. Osim da im je predloženo povećanje plaća neprihvatljivo.

Anketa platforme za zapošljavanje Adorio provedena 2022. pokazala je da većina Hrvata smatra kako je potrebno 8000 kuna za pokrivanje životnih troškova. U tom trenutku medijalna plaća bila je 6500 kuna i samo trideset posto ljudi imalo je plaću veću od spomenutih 8000 kuna. Koje bismo troškove i potrebe trebali moći platiti s dostojanstvenom plaćom, teško je reći jer u ekonomskoj teoriji takav pojam ne postoji, pa je njezina definicija prepuštena subjektivnom dojmu.

Dostojanstveno je prosječno?

U definiranju visine minimalne plaće ključni kriterij nije životni standard koji mora osigurati jer ona u osnovi nije mjera socijalne politike, već je njezin glavni cilj spriječiti iskorištavanje i veliku potplaćenost pojedinih skupina radnika.

Pobornici korištenja minimalne plaće za ubrzanje dostizanja socijalnih ciljeva primjenjuju kejnzijansku paradigmu tržišta rada kao argument za opravdanje državnog upletanja u plaće, no upotreba minimalne plaće, iako je ekonomski opravdana, ima vrlo ograničen doseg. Ili, jednostavnije rečeno, propisivanje što veće minimalne plaće neće magijom pomoći povećati blagostanje, nego će se veća masa radnika izjednačiti u relativnom siromaštvu.

Iako su u razvijenim europskim zemljama minimalne plaće znatno veće nego u Hrvatskoj, pa se u skladu s tim za njih može dobiti više dobara, ni u jednoj zemlji minimalna plaća ne omogućuje preveliko blagostanje, nego uglavnom podmirenje osnovnih potreba.

Minimalna plaća, objašnjava ekonomist i sveučilišni profesor Ljubo Jurčić, svugdje omogućuje samo egzistencijalni minimum i s njom se ne može preživjeti bez dodatnog člana obitelji ili dodatnih prihoda.

– Dostojanstvena je plaća političko-sindikalni pojam, ona ne postoji kao ekonomski termin. Mogli bismo možda povući paralelu s društvom blagostanja u kojem je većina članova zadovoljna standardom. Kad bismo to pretvorili u statističke kategorije, onda bi to bila prosječna plaća. Kako bi ona zadovoljavala osnovne i neke dodatne potrebe, prosječna plaća u Hrvatskoj trebala bi biti 2000 eura. U tom slučaju minimalna plaća bila bi 1000 eura – objašnjava Jurčić, no dodaje da bismo za tu razinu plaća morali imati i razvijenije gospodarstvo.

I jednostavno i teško

Jedna od rijetkih država u kojima se izračunava ‘dostojanstvena plaća‘ jest Ujedinjeno Kraljevstvo. Standard minimalnog dohotka (engl. minimum income standard), kako se ondje naziva, pokriva potrebe, a ne želje, i potrepštine, a ne luksuz. Točnije, stvari za koje javnost smatra da su ljudima potrebne da budu dio društva, pa tako osim stanovanja, režija i hrane pokriva izdatke za prijevoz, kućanske potrepšine te poneke društvene i socijalne aktivnosti. Prema podacima Centra za istraživanje socijalne politike (CRSP) na Sveučilištu Loughborough koje provodi to istraživanje, paru s dvoje djece mjesečno je potrebno oko četiri tisuće funta, a samcu oko 1760. 

U Hrvatskoj je situacija još lošija, barem prema istraživanju Central European Labour Studies Institutea iz Bratislave iz 2021. Prema njegovim podacima, bračni par u Hrvatskoj s dvije minimalne plaće ne može pokriti osnovne troškove života, koji uključuju smještaj, hranu, prijevoz, obrazovanje, odjeće, troškove telefona te neke osnovne kulturne i socijalne sadržaje, jer im je za to 2012. trebalo od 1110 do 1330 eura, a u tom trenutku minimalna plaća iznosila je oko 566 eura bruto.

Priča o visini plaće mora korelirati s realnošću, a s obzirom na hrvatske prilike i visinu BDP-a jasno je da su želje o plaćama od 1800 eura u priličnom raskoraku s mogućnostima.

– Nitko vas ne plaća zato što ste simpatični, nego zato što nudite određenu uslugu. Jasno je da su hrvatske plaće male u usporedbi s našim potrebama ili plaćama u zapadnoeuropskim zemljama, ali s druge su strane čak i velike kad bi se u korelaciju stavila naša produktivnost. Ako želimo imati plaće kao u Švedskoj ili Švicarskoj, onda moramo i raditi kao Šveđani. Želite li u javnom sektoru imati veće plaće, onda morate više opteretiti privatni sektor – objašnjava ekonomski analitičar Predrag Bejaković."

 

Objava na LIDER portalu: https://lidermedia.hr/biznis-i-politika/dostojanstveni-zivot-koliko-smo-produktivni-place-su-nam-i-prepristojne-155486


Pitajući se koliko dugo ćemo biti još ovce vladajućima, poslala sam upit u kojem tražim objašnjenje o tome zbog čega zemlja s najmanjim plaćama ima najveći PDV i najskuplje namirnice, te s nestrpljenjem čekam odgovore, koje ću naknadno podijeliti i sa javnosti

Autor: I.P.


Mnogobrojne online reklame nisu dovoljne stoga casino Rizik pozivom obavještava korisnike o bonusima

Reklame su mnogobrojne i nalaze se posvuda. U Rijeci reklama Rizik Casina nalazi se i na autobusima Autotroleja kojima se obavlja javni gradski prijevoz. Prisutne su i na digitalnim plakatima, a u online svijetu iskaču vrlo često na svim stranicama koje isto dozvoljavaju.  Očito ni to nije dovoljno za namamiti građane da zaigraju i izgube svoj novac, stoga su odlučili korisnike nazvati na broj mobilnog uređaja i obavijestiti o bonusu koji je na računu i tamo će biti ograničenog vremena dostupan. "Uz 2,00 € bonusa, nude i 10 besplatnih vrtnji" - rekao je korisnik koji je osobno dobio poziv. 

Read more »

Odvjetnici vrlo dobro znaju o ne funkcionalnosti pravosudnog sustava, a bez njih postaje se žrtva pravosuđa

Sva upravna tijela u postupcima jedno glasno su potvrdila: "Gospođo, treba vam odvjetnik". Osjećaj kad čujete tu rečenicu, kada ste pravno, socijalno, radno i zdravstveno onesposobljeni, jednako je kao da osobi bez nogu objašnjavate da mu trebaju noge. OK, shvatila sam bez odvjetnika ništa, ali... Vrlo rijetko koji odvjetnik je spreman stati protiv kolega iz pravosudnog sustava o kojima zavisi njegova čitava karijera, i mora oprezno gaziti i ne se zamjerati. Srećom to je tek manjina odvjetnika, ostalima je u rodu bar neki službenik suda, često sudac. Stoga i kad bi imala sredstva za troškove odvjetnika, treba pronaći onog koji bi se primio ovog "ćoravog posla".

Read more »

Hrvatska postaje Florida za njemačke umirovljenike

Godinama smo odlazili u druge zemlje, trbuhom za kruhom, ostavljali najdraže da bi ih prehranili. Radili smo drugim zemljama ono što sada Nepalci i Indijci rade nama - radili za manje novaca od lokalnog stanovništva, uz plaćen smještaj, a sav zarađeni novac bi štedili i slali doma, te ostavljali državne budžete drugih zemalja praznima. Zbog navedenog Njemačka je jednako nepovoljna za lokalne umirovljenike, kao što je i Hrvatska za svoje, odnosno mirovine nisu dostatna sredstva za dostojanstven život. Stoga, Karma, Njemačka, za svoje umirovljenike predviđa da je idealna Hrvatska. Ovo potvrđuje broj nekretnina na Jadranskoj obali u vlasništvu njemaca, činjenica da je EOX Matrix registriran u njemačkoj te posjeduje više od 500 nekretnina, te činjenica da Njemačka gradi resorte za svoje lokalne umirovljenike u drugim država EU, i u Hrvatskoj. Hrvatskoj je to odlično, jer stižu potrošači koje nisu na trošku državnog proračuna, a mirovine su im gotovo kao i prosječna plača oko 800-900 eura. Za građane i umirovljenike Hrvatske nema rješenja, i mnogi su zaboravljeni u socijalnom siromaštvu, kao i druge skupine u potrebi. 

Read more »

Grad Rijeka nije osigurao potpore za srednjoškolce, tek za najugroženije korisnike zajamčene minimalne naknade

Od 16. kolovoza do 20. rujna 2024. godine, Grad Rijeka putem Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života zaprima zahtjeve za podmirenje troškova javnoga gradskog prijevoza učenicima srednje škole i studentima te za novčanu pomoć za obrazovanje redovitim učenicima srednje škole ili studentima u 2024./2025. godini.

Read more »

Gradski vijećnici i policijski službenici kao ne primjećuju čovjeka koji se naselio uz fontanu

Na moje ponovne upite i o mojoj osobnoj situaciji bez stambenog rješenja, kao i u situaciji mnogih, uprava pere ruke od odgovornosti. Na posljednji odgovor dobiven nakon upita o konkretnim lokacijama praznih stanova, osim što ponavlja da ne može dati stan u najam izvan liste prioriteta, dokazala je kako ni u ovom pitanju nema jednostavnih zakonskih rješenja. Ne riješeni pravno imovinski odnosi, daju upravi dovoljno prostora da upravlja javno dostupnim podacima, odnosno da ih prilagođava. 

Read more »

Nismo dobili odgovor na upit o prostorijama Boćarskog Kluba Pećine

U srpnju ove godine primjetila sam da konačno netko uređuje više godina zapušteni prostor Boćarskog kluba Pećine, koji se nalazi u vlasništvu Grada Rijeke. Htjela sam dobiti više informacija i prenesti lijepe vijesti građanima putem Portala, stoga sam upit o istom poslala Mjesnom odboru Pećine i Odjelu za imovinu Grada Rijeke.

Read more »

Nisu problem radovi već otvorena gradilišta na kojima nema ni strojeva ni radnika

U mnogim javnim medijima danas je tema niz gradilišta otvorenih u više gradova unatoč turističkoj sezoni. Građani se žale, no u gradskim upravama nitko ne reagira. Jednako je i u Gradu Rijeci. Istina je do kraja 2024. godine moraju se opravdati sredstva dobivene za EU fondove s toga se gradilišta otvaraju iako na njima nema tko raditi, ili ostaju zapuštena dok se radi na gradilištu koje mora biti zatvoreno.

Read more »

Jedan od Inspektorata u RH zaista i radi

Od svih inspektorata koji bi nas trebali zaštiti niti jedan nije odradio svoj dio kako bi zaštitio moja prava, a nekoliko državnih javnih institucija postupalo je protiv Zakona prema meni, no ta borba traje i traje. Inspektorat ne odgovara na moje upite

Read more »

Odmor vikendom u Upravnom postupku i socijalnom pravu

Od kad je započela moja Upravna bitka s upravnim tijelima s javnim ovlastima RH, nakon prijave brojnih nepravilnosti u bitnom, prekršaj zapošljavanja u javnim i državnim službama, Tallasotherapia u Opatiji, te dokazne pogreške kojom HZMO ukida nastavno pravo na doplatak za djecu u 2023. godini, ježim se od vikenda jer od petka u 15:00 h do ponedjeljka u 8:00 h pred nama je čekanje, nemoć, šutnja vikenda. Sve stane.

Read more »

Trend – sama si sebi kriva

Trend “Sama si sebi kriva” klasična je obrambena taktika svakog manipulatora, koji time dodatno ruši samo pouzdanje sve dok žrtva ne preuzme uvjerenje, a nakon toga uloga žrtve, za istu, postaje način življenja, uz vrlo malo šanse da bi se od istog spasila. Uz ovu izjavu često koriste i navode što “ne valja” na osobi, te joj pridodaju sto mana kako bi utvrdili da zaista je i kriva!

Read more »

Portal za digitalizaciju društva građana predstavlja novi oblik organiziranja društvenog i kulturnog sadržaja te decentralizaciju javnih politika.

 

Add comment

Comments

There are no comments yet.