Upravni sporovi i kršenja zakona o općem upravnom postupku (ZOUP) mogu izazvati različite vrste šteta za građane, uključujući materijalne i nematerijalne štete. U ovom članku pružamo vam sve ključne informacije o vašim pravima na naknadu štete u tim situacijama.
Prava na Naknadu Štete u Upravnim Sporovima
U Hrvatskoj, naknada štete u upravnom sporu regulirana je Zakonom o upravnim sporovima. Građani mogu tražiti naknadu štete koja im je nanesena nezakonitim aktom tijela javne vlasti ili radnjom službene osobe u vezi s obavljanjem javnih ovlasti.
Vrste Štete
- Materijalna šteta: Obuhvaća stvarni gubitak (npr. gubitak imovine) i izmaklu korist (npr. propuštena dobit).
- Nematerijalna šteta: Uključuje duševne boli, povredu ugleda, časti i dostojanstva.
Postupak za Naknadu Štete
- Podnošenje tužbe: Stranka može podnijeti tužbu nadležnom upravnom sudu, zahtijevajući naknadu štete.
- Dokazi: Tužitelj mora pružiti dokaze o pretrpljenoj šteti, uključujući opis štete i iznos tražene naknade.
- Odlučivanje suda: Sud procjenjuje osnovanost zahtjeva i određuje iznos naknade na temelju dostavljenih dokaza.
Rokovi
Tužba za naknadu štete mora se podnijeti u roku od tri godine od dana kada je osoba saznala za štetu i za osobu koja je štetu prouzročila, a najkasnije pet godina od dana nastanka štete.
Šteta zbog Upravne Šutnje
Upravna šutnja nastaje kada tijelo javne vlasti ne donese odluku u zakonski propisanom roku. To može uzrokovati nematerijalnu štetu poput duševnih boli i stresa zbog neizvjesnosti, te povrede ugleda i časti.
Postupak u Slučaju Upravne Šutnje
- Podnošenje žalbe: Stranka može podnijeti žalbu višem tijelu ako prvostupanjsko tijelo ne donese rješenje u propisanom roku.
- Podnošenje tužbe: Ako se žalba ne riješi u roku, stranka može pokrenuti upravni spor zbog upravne šutnje.
Nematerijalna Šteta zbog Kršenja ZOUP-a
Kršenje odredbi ZOUP-a može uključivati razne nezakonite radnje ili propuste tijela javne vlasti, što može prouzročiti nematerijalnu štetu kao što su:
- Duševne boli i stres: Zbog nepravednog postupanja ili neizvjesnosti.
- Povreda ugleda i časti: Ako je kršenje zakona dovelo do nepravedne percepcije ili etiketiranja osobe.
- Povreda dostojanstva: Ako je osoba pretrpjela ponižavanje ili degradaciju.
Postupak za Naknadu Nematerijalne Štete
- Podnošenje tužbe: Stranka podnosi tužbu nadležnom sudu za naknadu nematerijalne štete.
- Dokazivanje: Tužitelj mora dokazati pretrpljenu nematerijalnu štetu putem relevantnih dokaza kao što su iskazi svjedoka i medicinska dokumentacija.
- Odlučivanje suda: Sud procjenjuje osnovanost zahtjeva i određuje pravičnu naknadu na temelju dostavljenih dokaza.
Kriteriji za Određivanje Naknade Nematerijalne Štete
- Težina povrede: Sud razmatra ozbiljnost povrede prava ili interesa tužitelja.
- Trajanje povrede: Dulje trajanje duševnih boli ili drugih povreda može povećati iznos naknade.
- Posljedice povrede: Sud uzima u obzir utjecaj povrede na život tužitelja.
Građani imaju pravo na naknadu štete u slučaju upravne šutnje ili kršenja zakona o općem upravnom postupku. Nematerijalna šteta obuhvaća duševne boli, povredu ugleda, časti i dostojanstva, a naknada štete osigurava se putem upravnih sudova. Ako smatrate da ste pretrpjeli štetu, obratite se pravnom stručnjaku za savjet i poduzmite odgovarajuće pravne korake kako biste ostvarili svoja prava.
Autor: I.P.
PRAVOSUDNI PING-PONG: Kako sudac Alen Rajko i administracija "ubijaju" građane šutnjom i rezanjem troškova
Dok se u medijima poput Faktografa širi narativ o "pohlepnim odvjetnicima" koji zarađuju na šutnji uprave, stvarna slika s Upravnog suda u Rijeci otkriva zastrašujuću istinu: sustav je dizajniran da građanina iscrpi, ponizi i na kraju ostavi bez ikakvog prava, dok se država i sudstvo međusobno štite.
Nakon 15 Upravnih sporova od 25.03.2024. slijede nove zakonske odredbe, slučajnost ili službena manipulacija?
Promjena zakona donesena 25.03.2024. - SLUČAJNOST ILI NE?
Snimanje razgovora s javnim tijelima - kazneno djelo ili ne?
Osim što ne odgovaraju na moje email poruke, kao ni službene podneske, od kad imaju primljeno na znanje da se razgovore snima, odbijaju razgovarati, a istovremeno mene u čitavom postupku navode upravo na to - razgovor koji se ne snima i bilježi vjerodostojno! Kao razlog odbijanja komunikacije navode da je isto kažnjivo djelo - no, to nije točno!
Državna uprava
Ovaj Zakon uređuje sustav državne uprave, ovlaštenja za donošenje provedbenih propisa i privremenih interventnih mjera. Neki ključni dijelovi uključuju:
Poslovi koje radimo umjesto javnih upravnih tijela od 2017 godine
I. OSNOVNI POJMOVI
Naknada Štete u Upravnim Sporovima i Kršenje Zakona o Općem Upravnom Postupku
U Hrvatskoj, naknada štete u upravnom sporu regulirana je Zakonom o upravnim sporovima. Građani mogu tražiti naknadu štete koja im je nanesena nezakonitim aktom tijela javne vlasti ili radnjom službene osobe u vezi s obavljanjem javnih ovlasti.
Državno odvjetništvo: neovisno tijelo ili protu stranka?
Državno odvjetništvo je definirano kao samostalno i neovisno tijelo koje ima ovlasti postupati protiv počinitelja kaznenih djela, štititi imovinu Republike Hrvatske te poduzimati pravne radnje za zaštitu Ustava i zakona. Njegovo djelovanje temelji se na Ustavu, međunarodnim ugovorima i pravnoj stečevini Europske unije.
Poslovi Državnoodvjetničke Uprave: Osiguranje Pravilnog Rada i Poslovanja
Godišnju listu istražitelja, koji provode dokazne radnje u prethodnom postupku, određuju županijski državni odvjetnici i odvjetnici posebnih državnih odvjetništava. Ova lista uključuje osobe s odgovarajućim iskustvom i sposobnostima za istraživanje kaznenih djela, a sastavlja se uz suradnju s policijom i drugim državnim tijelima.
Nadležnosti Državnog Odvjetništva Republike Hrvatske: Zaštita Pravnog Poretka i Javnog Interesa
Općinska državna odvjetništva postupaju pred općinskim sudovima i javnopravnim tijelima, dok županijska državna odvjetništva djeluju pred županijskim, trgovačkim i upravnim sudovima. Posebna državna odvjetništva postupaju pred sudovima određenim zakonom. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) poduzima pravne radnje radi zaštite Ustava i zakonitosti pred Ustavnim sudom, Vrhovnim sudom te drugim visokim sudovima, a može djelovati i pred stranim sudovima ako je to zakonom propisano
Ustrojstvo, Nadležnost i Rad Državnog Odvjetništva
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske organizirano je za cijelo područje Hrvatske, a sastoji se od županijskih i općinskih državnih odvjetništava. Po potrebi se mogu ustanoviti i posebna državna odvjetništva za specifične vrste predmeta. Svako odvjetništvo djeluje unutar svoje nadležnosti, a općinska su podređena županijskim, koja su pak podređena Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Zaposleni u upravnim tijelima imaju zaštitu od kaznenog zakona, iako nemaju imunitet propisan odredbama zakona
Državni službenici upravnih javnih tijela u RH nemaju zakonom propisane imunitete, odnosno, čak ni sudbene vlasti nemaju apsolutne imuitete kad su u pitanju prekršaji i djela iz odredbi Kaznenog zakona, no sustav im daje apsolutne imunitete, čak i kad su kaznena djela jasno dokazana!
Portal za digitalizaciju društva građana predstavlja novi oblik organiziranja društvenog i kulturnog sadržaja te decentralizaciju javnih politika.
Zašto ministar vrijeđa ranjive dok veliki prekršitelji prolaze nekažnjeno?
Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.
Rijeka dijeli uskrsnice po mjeri sustava, ne po mjeri potrebe
Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.
Ministarstvo bez odgovora: „Zaključani računi“, digitalna kartica i sustav bez transparentnosti
Nakon niza objava o ograničavanju pristupa novcu osobama s invaliditetom i najave uvođenja tzv. digitalne inkluzivne kartice, Portal ReStart zatražio je konkretne odgovore od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
EU milijuni, nova udruga i kartica koja kontrolira potrošnju: tko zapravo upravlja novcem osoba s invaliditetom?
Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?
Poziv građanima: Sudjelujte u kolektivnom prigovoru zbog ograničavanja raspolaganja novčanim sredstvima osoba s invaliditetom
Građani, skrbnici i svi zainteresirani – pridružite se inicijativi za zaštitu prava osoba s invaliditetom!
Novac postoji, ali nije dostupan: sustav koji zaključava račune osoba s invaliditetom
Dok država najavljuje nove modele isplate poput posebnih kartica za inkluzivni dodatak, stvarni problem ostaje netaknut: osobe s invaliditetom i njihovi skrbnici često ne mogu do vlastitog novca – i to bez jasnog zakonskog uporišta.
VAŠ GLAS JE POSLJEDNJA LINIJA OBRANE: Uključite se u e-Savjetovanje o osobnoj asistenciji!
Trenutačno je otvoreno javno savjetovanje koje će odrediti sudbinu osobne asistencije u Hrvatskoj. Ovo nije samo administrativna formalnost – ovo je prilika da zaustavimo sustav koji osobe s invaliditetom i njihove asistente tretira kao brojeve u projektima, a ne kao nositelje prava.
SIGURNOST NIJE OPCIJA: Vrijeme je za zatvaranje Hotela Porin i jasnu zaštitu građana
U državi u kojoj napad na policijsku službenicu može završiti uvjetnom kaznom, više ne govorimo o izoliranom incidentu – govorimo o ozbiljnom sigurnosnom i institucionalnom problemu.
Zašto Hrvatska ignorira povijesni uspjeh Dine Levačić?
U svijetu sporta postoje trenuci koji ulaze u povijest – ne zato što su dio velikih natjecanja, nego zato što pomiču granice ljudske izdržljivosti. Upravo takav trenutak dogodio se kada je hrvatska ultramaratonska plivačica Dina Levačić postala prva osoba na svijetu koja je oplivala otok Saint Helena u Atlantskom oceanu.
Zašto banke “zaključavaju” novac osoba s invaliditetom? Roditelji upozoravaju na nelogičan sustav
Roditelji i skrbnici osoba s invaliditetom sve češće upozoravaju na praksu koja, prema njihovim riječima, nema jasnu zakonsku osnovu: bankovni računi osoba s invaliditetom nakon punoljetnosti postaju praktično nedostupni za svakodnevno korištenje.
Otvoreno eSavjetovanje o Zakonu o obrtu: Obrtnici traže ukidanje obvezne članarine Hrvatskoj obrtničkoj komori
U tijeku je javno savjetovanje o izmjenama Zakon o obrtu, a jedna od tema koja izaziva snažne reakcije obrtnika jest obvezna članarina Hrvatska obrtnička komora (HOK).
Kada prijetnje postaju SLAPP: Slučaj profesorice i Udruge 'Roditelji za djecu'
U jeku borb za transparentnost i odgovornost u obrazovnom sustavu, nedavni događaji vezani uz profesoricu Srednje škole Ban Josip Jelačić, Helenu Dejanović Skvarić, i Udrugu 'Roditelji za djecu' bacaju novo svjetlo na problem takozvanih SLAPP tužbi (Strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti).
Add comment
Comments