Vlada RH donijela je odluku o povećanju plaća državnim službenicama, a nastavno prikazuje u javnosti povećanje prosjeka plaće - dok radnici i dalje rade za nekoliko stotina eura mjesečno manje nego što je potrebno za dostojanstven život i osnovne potrebe; dok mnogi korisnici čekaju više od 7 mjeseci isplate Inkluzivnog dodatka u sustavu socijalne skrbi!

Vlada je na sjednici u četvrtak, 25. srpnja 2024. donijela odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, Vlade i Sabora plaća narasti za oko 70 posto. Odlukom je obuhvaćeno 270 dužnosnika.

Usvojenom odlukom visina osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, Vlade i Sabora narasti za oko 70 posto.

" Osnovica godinama nije mijenjana. U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća", rekao je uvodno premijer Andrej Plenković.

"Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti", rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

"Nije dobra poruka da u jednom ministarstvu ministar bude, primjerice, kao što je to potpredsjednik Anušić 453. po rangu kada govorimo o plaćama, ministar Božinović 500 i neki, ja konkretno u ministarstvu 200. Dakle, to nije dobra poruka. Smatram da rad mora biti, na neki način, valoriziran", izjavio je Habijan.

Reforma radnih mjesta i koeficijenata za izračun plaća u državnoj i javnim službama 

Još u veljači 2024. godine Vlada je usvojila osam uredbi kojima se reguliraju radna mjesta i koeficijenti za izračun plaća u državnoj i javnim službama kojima će nove, uvećane plaće, biti isplaćene u travnju za ožujak.

Prema izjavi Andreja Plenkovića logika reforme bila da oni koji su imali manje plaće imaju veći rast, ali da plaće rastu svima, pa i onima s najvišom stručnom spremom.

“Prionuli smo reformi koja je imala jedan temeljni cilj – imati otprilike jednaku plaću za jednak rad, neovisno o tome u kojem je resoru ili službi netko zaposlen. Nastojali smo pritom doći do objektivnog vrednovanja posla koji se obavlja na pojedinom radnom mjestu”, rekao je premijer predstavivši na sjednici pojedine primjere povećanja plaća.

Ukupno je cjelokupna reforma u sustavu državne i javnih službi “teška” 1,63 milijardi eura.

Ovom smo reformom, rekao je premijer, nastojali voditi računa o ujednačavanju plaća u državnoj službi i javnim službama za iste poslove i za poslove iste složenosti, a htjeli smo, također, osigurati primjerene plaće za sve državne službenike i namještenike, pripadnike Hrvatske vojske i zaposlene u javnim službama.

Izvor fotografije i teksta prezet na linku: https://www.poslovni.hr/hrvatska/ovo-su-novi-koeficijenti-objavljeno-koliko-tocno-rastu-place-drzavnim-sluzbenicima-4430418

U državnoj službi najmanja plaća 1.226 eura

U državnoj službi je 54.587 službenika i namještenika, a temeljem usvojenih uredbi broj naziva radnih mjesta je prepolovljen, s 908 na 555 za službenike i namještenike i sa 667 na 343  kad je riječ o policijskim službenicima.

Državni službenik ili namještenik sa srednjom stručnom spremom, koji je u ožujku prošle godine imao najmanju neto plaću od 553 eura, za ožujak ove godine dobit će plaću od 795 eura neto, odnosno prosječna plaća za srednju stručnu spremu povećava se sa 791 na 1.161 euro neto (47 posto).

Za višu stručnu spremu najmanja plaća od 650 eura raste na 1056 eura neto, odnosno prosječna plaća za VŠS raste sa 975 na 1.439 eura.

Za visoku stručnu spremu najmanja plaća od 754 eura raste na 1.226,odnosno prosječna s 1.574 na 2.016 eura neto.

“Dakle, netko završi fakultet, prvi put se zapošljava i taj kad dođe na radno mjesto u okviru državne službe imat će najmanje plaću 1.226 eura”, plastično je objasnio premijer.

Cilj reforme bio je učiniti privlačnim rad u državnoj službi

Logika reforme bila je, dodao je, da oni koji su imali manje plaće imaju veći rast, ali da plaće rastu svima, pa i onima s najvišom spremom.

Cilj ove reforme, politički, je da rad u državnoj službi učinimo privlačnim za mlade, privučemo talente, da ljudi koji žele raditi u državnoj službi za to imaju i odgovarajuću financijsku kompenzaciju, naglasio je Plenković.

Premijer je istaknuo i da temeljem ovih uredbi doći i do najvećeg povećanja plaća u Hrvatskoj vojsci, a naglasio je i da je obuhvat reforme najveći u javnoj službi gdje je čak 186.000 zaposlenika.

Nastojanjem za ujednačavanjem različitih radnih mjesta broj naziva radnih mjesta u javnoj službi smanjen je s 965 na 487 za poslove koji su isti ili slične složenosti.

Učiteljima 490 eura bruto više

Govoreći o učiteljima, premijer je podsjetio da je 2022. godine koeficijent iznosio 1,599, a u prošloj godini bio je 1,737 (za tzv. hibridne koeficijente zbog različitih dodataka i prava), ali je u dokumentima pisalo 1,406. “Ono što je pisalo do sada 1,406, s ovom reformom i uredbom postaje 2,01. To znači 490 eura bruto viša plaća za učitelje”, rekao je.

Kad je riječ o učitelju mentoru koeficijent ide na 2,17, odnosno povećanje iznosi 474 eura bruto (s 1581 eura 2022. godine na 2055 eura bruto u ovoj godini).

Višim asistentima koeficijent raste s 1,6 na 2,5 odnosno u bruto iznosu plaća će im rasti 574 eura (1821 u 2022. na 2368 eura u 2024.). Redovitim profesorima plaća će u bruto iznosu rasti s 2761 eura u 2022. godini na 3.599 eura u ovoj godini.

Zdravstvenom radniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa srednjom stručnom spremom koeficijent će ubuduće iznositi 1,55 i plaća će mu rasti s 1122 eura u 2022. (1366 eura u 2023.) na 1.468 eura bruto u ožujku ove godine.

Doktor medicine (doktor dentalne medicine I.) imat će koeficijent 2,920 odnosno povećanje plaće iznosit će im 355 eura bruto u odnosu na 2022. godinu (s 2.411 eura u 2022. i 2.582 u prošloj godini, na 2.766 eura bruto u ovoj godini).

Doktorima medicine specijalistima koeficijent će iznositi 3,82, a bruto plaća iznosit će im 3.618 eura bruto (u 2022. godini ona je bila 3033 eura, u 2023. iznosila je 3249 eura).

Tijekom svibnja i lipnja mnogi su mediji izvještavali o povećanju plaća i prosjeka plaća u privatnom i javnom sektoru

Najnoviji statistički podaci pokazuju ubrzanje trenda rasta neto plaća pod snažnim utjecajem povišica u javnom i državnom sektoru

Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U ožujku su na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini. Prosječna plaća je u odnosu na veljaču ojačala 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.

- iz članka objavljenog u svibnju na internet stranicama tportal.hr, izvor na linku: https://www.tportal.hr/biznis/clanak/place-su-rasle-pogledajte-koliko-u-drzavnom-a-koliko-u-privatnom-sektoru-20240522

Nakon vladine reforme: Ogroman nesrazmjer

Prosječna plaća u javnom sektoru oko 500 eura veća nego u privatnim tvrtkama

Prosječna plaća u privatnim tvrtkama kreće se između 1.000 i 1.200 eura, što je manje od državnog prosjeka, i otprilike 500 eura manje od prosječne plaće u javnom sektoru, koja je dosegnula 1.682 eura

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1.326 eura i u odnosu na ožujak prošle godine realno je veća za 12,7 posto, a ovako veliki skok u rastu prosječne plaće izravna je posljedica snažnog povećanja plaća u javnom sektoru temeljem Vladine reforme koeficijenata, zbog čega je prosječna plaća u odnosu na veljaču također veća, i to realno za 5,4 posto. S druge strane, plaće zaposlenih u realnom sektoru ne bilježe takav rast, štoviše jako zaostaju za plaćama u državnom sektoru, odnosno bilježe nekoliko puta nižu godišnju stopa rasta u odnosu na plaće koje isplaćuje država.

Prosječna plaća u javnoj i državnim službama tako je nakon povijesnog povećanja koeficijenata skočila na 1.682 eura te je za 356 eura veća od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, s godišnjom stopom rasta od čak 28,8 posto, pri čemu je najveće povećanje prosječne plaće zabilježeno u zdravstvu i socijalnoj skrbi, od gotovo 34 posto, koja sada iznosi 1.771 euro. Nešto nižu stopu rasta od 23 posto bilježe plaće u obrazovanju, gdje je prosječna plaća sada također veća od nacionalnog prosjeka i iznosi 1.492 eura.

Veliki rast

Ovakve iznose prosječne isplaćene neto plaće ne bilježi ni jedna djelatnost realnog sektora, odnosno trgovine, industrije i građevinarstva, kao ni uslužnog sektora, a veće plaće od prosjeka imaju samo financijske djelatnosti i IT industrija. Naime, prosječna plaća u privatnim tvrtkama kreće se između 1.000 i 1.200 eura, što je opet manje od državnog prosjeka, i otprilike 500 eura manje od prosječne plaće u javnom sektoru, koja je, ponovimo, dosegnula 1.682 eura.

Minimalac i BDP

Hrvatska bilježi i treći po veličini nesrazmjer snažnijeg rasta minimalne plaće u odnosu na nominalni rast BDP-a, a na razini EU-a, što je neodrživo, upozoravaju u HUP-u. Procjenjuju da će masa plaća na razini opće države skočiti na 13 posto BDP-a s 11,5 posto BDP-a u 2023. godini te napominju da povećanja plaća u javnom sektoru nije vezano uz reformu javne uprave, rast produktivnosti javnog sektora i državne administracije ili za ciljano nagrađivanje najkvalitetnijih zaposlenika.

Na plaće utječe i obrazovanost kadra

Treba imati na umu i to da javne i državne službe u velikoj mjeri zapošljavaju visokoobrazovane kadrove (školstvo, zdravstvo, kultura, sudstvo), dok dobrom dijelu privatnog sektora visokoobrazovani kadar nije toliko potreban (trgovina, građevinarstvo, turizam, promet). Normalno je da su u takvim okolnostima i plaće visokostručnih kadrova veće. Vidi se to i na primjeru financijskog i informatičkog sektora kojima je visokostručna radna snaga nužna, pa su onda i plaće u tim djelatnostima više.

- iz  teksta  objave Novog Lista, cijeli članak nalazi se na linku: https://www.novilist.hr/novosti/ogroman-nesrazmjer-prosjecna-placa-u-javnom-sektoru-oko-500-eura-veca-nego-u-privatnim-tvrtkama/

Prosječna plaća po djelatnostima

 Izvor: DZS / Autor: Neven Bučević/tportal.hr 

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/place-su-rasle-pogledajte-koliko-u-drzavnom-a-koliko-u-privatnom-sektoru-20240522

Hrvatska u odnosu na prosjek EU: Na dnu smo, ali i to je najbolje što smo ikad postigli

Toliko smo puta u javnosti čuli izjave poput ‘na dnu smo Europe‘ ili ‘zadnji smo među članicama Europske unije‘ prema različitim ekonomskim i društvenim pokazateljima da smo već skoro i oguglali na njih. Primjerice, prosječna mirovina u Hrvatskoj je 388 eura (podaci Eurostata za 2021. godinu), a samo 30 posto ljudi vjeruje da će im mirovina donijeti sigurnost u životnoj dobi nakon 65 godina. U tim je pokazateljima, koji su u korelaciji, Hrvatska stoji na samom začelju u EU.

S druge strane, mladi u Hrvatskoj među zadnjima od svojih vršnjaka iz drugih europskih zemalja napuštaju roditeljski dom, petina ih je nezaposlena, najam ili kupnja vlastite nekretnine postaje sve teža, a o kupovnoj moći hrvatskih građana, koja najviše dolazi do izražaja kada usporedimo cijene istih artikala kod nas i u drugim državama EU, da i ne govorimo.

Prema istraživanju koje je ove godine također proveo Eurostat, Hrvati su prema zadovoljstvu životom u EU na 23. mjestu od 27 zemalja, a u deset godina članstva zadovoljstvo je tek neznatno poraslo, sa 6,3 na 6,8 bodova.

Izvor: https://rebuild.lidermedia.hr/biznis-i-politika/hrvatska-u-odnosu-na-prosjek-eu-na-dnu-smo-ali-i-to-je-najbolje-sto-smo-ikad-postigli-158647?utm_source=Linker.hr&utm_medium=widget&utm_campaign=razmjena%2bprometa

Ekonomist Petar Vušković smatra da je važnije pitanje kamo idemo. Navodi da, prema Austrijskom instititu ‘Agenda Austria‘ iz Beča, Hrvatska u zadnjih pet godina bilježi najveći akumulirani ekonomski rast od svih zemalja članica EU.

– Trend iseljavanja je zaustavljen, bilježimo pozitivan migracijski saldo, više ljudi se u Hrvatsku useljava nego što se iseljava. Prosječna mirovina od 388 eura je rasla i na dnu smo ostavili Slovačku, Rumunjsku i Bugarsku. Ako je mirovina nagrada za životni rad onda prosječna mirovina ne bi smjela biti ispod 500 eura, zapravo to bi trebao biti garantirani minimum. Tome trebamo težiti – ističe Vušković.

– Likvidnost gospodarstva je dobra, javne financije su stabilne uz nužnost manjeg rebalansa. Makroekonomska slika Hrvatske nikad nije bila bolja, premda može biti i bolja. Primjerice, u srpnju je izašao OECD izvještaj o dereguliranosti naše ekonomije. U odnosu na petogodišnje razdoblje, Hrvatska je među zemljama koje su ostvarile deregulaciju ekonomije za gotovo 20 posto. To bit ekonomije, da bude slobodna i otvorena. Takve ekonomije su najrazvijenije na svijetu – napominje Vušković, koji razne izvještaje o konkurentnosti, ekonomskim slobodama i biznisu prati već više godina te kaže da je Hrvatska na svim poljima napredovala.

Kupovna moć raste, ali sporo

Vušković, pak, objašnjava da kupovna moć nije jedino mjerilo standarda te ističe da je za standard bitna i sigurnost građana, dostupnost zdravstvene skrbi, kao i mogućnost putovanja. Primjerice, Hrvatska je nedavno proglašena najsigurnijom zemljom u Europi, prema tome koliko se njezini građani osjećaju sigurno šetati sami noću.

" Kupovna moć nam je niska jer se uspoređujemo sa zemljama čija je startna pozicija bila bolja, zemljama koje su povijesno gledano uvijek bile ekonomski razvijenije od Hrvatske. Činjenica jest da se prosječno bogatstvo u Hrvatskoj povećava, a samim time i zadovoljstvo građana. Pogledajte samo osobnu potrošnju koja raste već 15 mjeseci zaredom " – komentira Vušković.

Always look on the bright side

Iako se mnogi građani suočavaju s problemom siromaštva i beskućništva, a mnogi se bore s tržišnim cijenama i preniskim prihodima da se ne suoče i sami s istim, zaista možemo sagledati pozitivnu stranu:

BESKUĆNICI SE MOGU OSJEĆATI SIGURNO DOK ŠETAJU SAMI NOĆU I SPAVAJU NA ULICAMA GRADA KOJI NE MARI!

Stvarnost se može prikazati kao "pozitivna" razvojna strategija koja će kroz narednih nekoliko godina nastaviti ekonomski rast, da je trend iseljavanja zaustavljen, da je useljavanje u porastu, te da je Hrvatska jedna od sigurnijih zemlja. No, svatko tko vidi iza kulisa, razumije i vidi, štete koje se čini građanima - državljanima RH i da je samo pitanje dana kada će nestati i sigurnost kao posljedica useljavanja mnogih građana, koji često na području RH borave bez prijavljenog boravišta i bez dozvola za rad - potencijalni počinitelji kaznenih djela ili prekršaja iz navedenog, biti će nepoznati i za ista neće snositi odgovornosti. 

Nažalost, mnogi ne vide iza kulisa jer pripadaju djelu građana koji dobro živi, ima kupovnu moć, i primanja od rada, dostatna za osnovne potrebe i dostojanstven život. Sit gladnom ne vjeruje, kao ni zdrav bolesnom.

Skoro polovina građana - državljana RH s prebivalištem u RH ne ostvaruje dostatne prihode od rada!

Prema Zavodu za državnu statistiku Prosječna neto plaća u lipnju 2024. je iznosila 1 315 eura!

- cijeli tekst na linku: https://dzs.gov.hr/vijesti/prosjecna-neto-placa-u-lipnju-2024-iznosila-1-nbsp315-eura/1977

Prosječna plaća u EU prelazi iznos od 2000,00 eura

U mnogim pitanjima, Hrvatska se izjednačila sa članicama EU, poput cijena namirnica, troškova za najam, režijskih troškova i ostalih osnovnih životnih potreba. Čak, su mnoge zemlje i povoljnije u cijenama namirnica, a razlog tome je razlika u stopi PDV-a. Dok u prosjeku, zemlje članice EU, imaju stopu od 21% PDV-a, Hrvatska već godinama vodi s jednom od najvećih stopa PDV-a među članicama EU. Istovremeno, Hrvatska također vodi, samo u ovom pitanju na dnu ljestvice, u pitanju iznosa prosječne plaće.

Osobe s niskim primanjima ( svi s prosječnim plaćama ), umirovljenici, osobe s invaliditetom, osobe s težim bolestima, obitelji, djeca, jedno roditeljske zajednice..... više od 1 500 000 stanovnika ne živi dostojanstveno od svog rada, u zemlji s najvećim porezom i najmanjim plaćama. 

Zaključno:

S obzirom na gore navedene podatke i činjenice, istina je, možemo gledati "pozitivnu stranu" - okretati glavu od istina, no izgleda da se Vlada RH besramno koristi službenim ovlastima i moćima, i jedina živi dostojanstveno. Navedeno blagostanje osigurala je uspješnim očuvanjem kriminalnog pravosudnog sustava koji postupa prema nalogu uprave i politike, a ne prema odredbama propisanog zakona. Zaključno, usudim se reći da Vlada RH javno i jasno ismijava građane, predstavljajući povećanje plaće u  javnom upravnom sektoru, a nastavno i porast kupovne moći, te porast iznosa prosječne plaće, odnosno ekonomski rast. Građani u ovoj priči, nit luka jeli nit ga mirisali, jednako su siromašni, i dalje od svog rada ne mogu ostvariti dostojanstven život, ni osigurati osnovne potrebe - nemaju kupovne moći! ZDRAVI I SITI IM NE VJERUJU (Vlada RH). 

UTJEHA: GRAĐANI U SIROMAŠTVU I BESKUĆNIŠTVU MOGU SE OSJEĆATI SIGURNO KAD SU SAMI NOĆU, HRVATSKA JE SIGURNA DRŽAVA!

Što Vi mislite o odlukama Vlade RH? Smatrate li i vi da ismijava građane, koji zbog istih odluka, žive u siromaštvu, bez dostojanstva, bez Ustavom zajamčenih ljudskih prava i temeljnih sloboda?

Autor: I.P.

Prijavi nepravilnosti u upravnim postupcima i ostvari svoja prava propisana zakonskim odredbama