Kako se građani mogu zaštititi i kome se obratiti
Digitalne platforme postale su prostor slobode izražavanja, ali i prostor zlouporabe. Sve češće svjedočimo situacijama u kojima anonimni ili lažni profili šire netočne informacije, vrijeđaju druge osobe, potiču nepovjerenje i u nekim slučajevima prelaze u govor mržnje.
Takve situacije ne ostaju bez posljedica – one mogu ozbiljno narušiti ugled, sigurnost i mentalno zdravlje pojedinaca, ali i imati širi društveni učinak.
⚠️ Koji su najčešći oblici zlouporabe?
Na društvenim mrežama najčešće se pojavljuju:
🧩 1. Lažni profili
- anonimni korisnici koji se lažno predstavljaju
- širenje netočnih informacija
- prikriveno komentiranje s ciljem utjecaja na javno mišljenje
🧾 2. Kleveta i narušavanje ugleda
- iznošenje ili insinuiranje neistina o osobama
- javne optužbe bez dokaza
- stvaranje štete ugledu pojedinaca ili obitelji
💬 3. Govor mržnje
Govor mržnje uključuje sadržaj koji:
- vrijeđa ili ponižava osobe ili skupine
- potiče netrpeljivost ili isključivanje
- temelji se na osobnim karakteristikama poput spola, dobi, zdravstvenog stanja ili socijalnog statusa
- može dovesti do stvarne diskriminacije ili nasilja
U hrvatskom pravnom sustavu, govor mržnje može imati i kaznenu odgovornost ako prelazi zakonske granice.
🔁 4. Digitalne manipulacije i “javni linč”
- selektivno iznošenje informacija
- koordinirano komentiranje
- poticanje drugih korisnika na negativne reakcije
- stvaranje dojma “javnog konsenzusa” koji nije stvaran
🛡️ Kako se građani mogu zaštititi?
1. Dokumentirati sve
- screenshot objava i komentara
- sačuvati linkove i datume
- zabilježiti profile i korisnička imena
2. Prijaviti platformi
Sadržaj se može prijaviti izravno na društvenim mrežama poput Meta Platforms.
Platforme mogu:
- ukloniti sadržaj
- ograničiti profil
- blokirati korisnika
3. Prijava policiji
U slučajevima:
- klevete
- ozbiljnog uznemiravanja
- prijetnji
- govora mržnje
👉 građani mogu podnijeti kaznenu prijavu policiji protiv NN počinitelja.
Policija može zatražiti podatke od platforme Meta Platforms i pokrenuti postupak identifikacije.
4. Zaštita osobnih podataka
Ako se objavljuju osobni podaci bez dopuštenja, građani se mogu obratiti:
👉 AZOP
5. Pravni put – kleveta i privatne tužbe
Ako je pojedinac žrtva:
- lažnih tvrdnji
- javnog diskreditiranja
- narušavanja ugleda
može pokrenuti:
- privatnu tužbu za klevetu
- zahtjev za naknadu štete
🧠 Zašto je ovo društveni problem?
Anonimnost interneta često stvara dojam da “nema posljedica”, ali u stvarnosti:
- digitalni tragovi ostaju
- pravni sustav može identificirati korisnike
- posljedice mogu biti ozbiljne, uključujući kaznenu odgovornost
Govor mržnje i dezinformacije ne pogađaju samo pojedince — oni utječu na povjerenje u zajednicu i javni prostor.
Zaključak
Internet nije izvan zakona. Sloboda izražavanja ne uključuje pravo na:
👉 lažne optužbe
👉 vrijeđanje
👉 širenje mržnje
👉 ili anonimno narušavanje tuđeg ugleda
Građani imaju pravo na zaštitu i važno je znati da postoje mehanizmi kojima se mogu obratiti — od platformi do policije i nadležnih institucija.
Autor:I.P.
LAŽNI PROFILI, KLEVETE I GOVOR MRŽNJE NA INTERNETU
Digitalne platforme postale su prostor slobode izražavanja, ali i prostor zlouporabe. Sve češće svjedočimo situacijama u kojima anonimni ili lažni profili šire netočne informacije, vrijeđaju druge osobe, potiču nepovjerenje i u nekim slučajevima prelaze u govor mržnje.
OPREZ: Novi val SMS prijevara cilja korisnike sustava e-Građani
Danas je uočen novi pokušaj masovne krađe podataka (phishing) usmjeren prema hrvatskim građanima. Napadači se lažno predstavljaju kao sustav e-Građani i šalju SMS poruke s ciljem krađe osobnih podataka i pristupa bankovnim računima.
Cijena ljudskosti: Zašto se Melita Vrsaljko ispričala, a javnost i dalje šuti?
Dok novinarka i aktivistica preuzima punu odgovornost za svoje osobne pogreške, društvo ostaje nijemo na zastrašujuću činjenicu da je sustav kaznio žrtvu napada, a ne nasilnike. Je li nam lakše osuditi ljudski pad nego braniti ljudska prava?
80 DANA ZATVORA ZA NOVINARKU FAKTOGRAFA? Teško pijanstvo i odbijanje testa na droge razotkrili pravu sliku „elite”
Dok se portal Faktograf svakodnevno postavlja u ulogu vrhovnog arbitra istine, morala i društvene odgovornosti, njihovi vlastiti kadrovi na terenu pokazuju potpuno drugo lice. Najnoviji incident novinarke Faktografa, Melite Vrsaljko, zoran je prikaz onoga što se događa kada se „elita” koja drugima drži prodike susretne sa stvarnošću i zakonom.
ANALIZA JEDNOG PRITISKA: Kada "javni interes" postane alat za osobne obračune i prijetnje tužbama
Urednička napomena: Objava detalja komunikacije između novinara čin je kojem portal ReStart pribjegava samo u iznimnim situacijama. U ovom slučaju, odlučili smo javno dokumentirati pritiske g. Hrvoja Bajle jer smatramo da razina agresivnosti, prijetnji tužbama i pokušaja izravnog utjecaja na uredničku politiku nadilazi okvire privatnog spora.
Kad novinarstvo postane 'Mamin blog': Slučaj Hrvoja Bajla i Zadar Newsa
U eri digitalnih medija, granice između ozbiljnog novinarstva i senzacionalističkog tračanja sve su zamućenije. Nedavni slučaj Hrvoja Bajla, novinara i glavnog urednika portala Zadar News, zorno ilustrira zabrinjavajući trend srozavanja medijske etike u potrazi za klikovima i pažnjom javnosti. Kao osnivačica malog, neovisnog portala restartaj.org, koja se, poput mnogih građana, bori protiv korupcije i za javni interes, s posebnim sam zanimanjem pratila rad gospodina Bajla, vjerujući u njegovu predanost istim idealima. Međutim, njegovo postupanje u slučaju navodnog obiteljskog nasilja, neodoljivo podsjeća na metode koje koristi notorni "Mamin blog", gdje se privatni životi i obiteljske drame izlažu javnosti pod krinkom "istine" i "javnog interesa", a zapravo služe za prikupljanje pratitelja i samopromociju.
SLAPP tužbe u Hrvatskoj: kako prepoznati i zaštititi se od pravnih prijetnji koje guše slobodu izražavanja
Izvor fotografije: https://mpudt.gov.hr/slapp-tuzbe/30105
Zašto na mnogim aplikacijama nema Hrvatske, a Srbija je redovito navedena?
Ako ste se ikada pokušali registrirati na nekoj aplikaciji ili internetskoj platformi i uočili da u popisu država nema Hrvatske, niste jedini. I dok Srbija gotovo uvijek ima svoje mjesto na listi, Hrvatska je često izostavljena. Zašto je to tako?
Kako nastaju lažni citati i zašto nas pogađaju: primjer s portala Sve za ženu
U posljednje vrijeme na društvenim mrežama širi se objava u kojoj se poznatom psihologu Mihailu Labkovskom pripisuje rečenica:
UPOZORENJE NA PRIJEVARU – lažno predstavljanje humanitarne udruge!
📌 Na tim stranicama prikupljaju se novčane donacije na osobni račun na ime Anja Smotlak te putem Aircash računa, što je u suprotnosti sa zakonskom obavezom transparentnog i nadziranog prikupljanja donacija.
Od ponosa do linča – kako je influencerica Kristina Hitrec izgubila povjerenje javnosti
Na portalu ReStart godinama ukazujemo na zloupotrebu položaja, moći i platformi – bilo da se radi o državnim institucijama ili pojedincima s velikim dosegom. No ono što se događa posljednjih mjeseci prelazi granice puke nesuglasice i ulazi u prostor ozbiljne digitalne manipulacije i javnog linča.
Tko ima pravo odlučivati tko zaslužuje pomoć?
Foto: Portal ReStart
Add comment
Comments