Foto: Portal ReStart
Što je digitalni linč?
Digitalni linč podrazumijeva organizirani napad na pojedinca ili grupu putem digitalnih platformi – društvenih mreža, portala, foruma i komentara – s ciljem sramoćenja, stigmatizacije, poniženja ili društvenog izopćavanja. To uključuje vrijeđanje, prijetnje, dijeljenje osobnih podataka (tzv. doxxing), manipulaciju sadržajem (izvađeni citati, lažni konteksti), masovno prijavljivanje, lažne optužbe ili pozivanje na bojkot i društvenu osudu bez sudske presude ili dokazane krivnje.
Koji su učinci digitalnog linča?
Digitalni linč može imati teže posljedice od fizičkog nasilja:
⚠️ Psihološki učinci: anksioznost, depresija, PTSP, suicidalne misli, socijalna izolacija.
⚠️ Profesionalni gubitci: gubitak posla, ugovora, suradnji ili klijenata.
⚠️ Društvena stigma: obiteljsko udaljavanje, gubitak prijatelja, narušena reputacija.
⚠️ Fizička ugroženost: doxxing može dovesti do stvarnih prijetnji, uznemiravanja ili napada.
Važno je razumjeti da linč ne zahtijeva istinitost optužbi – dovoljno je da se informacije masovno dijele, a javnost potakne na osudu, bez pravnog konteksta.
Kako prepoznati da ste žrtva digitalnog linča?
📢 Više ljudi vas javno napada na različitim platformama.
📢 Pojavljuju se lažne ili iskrivljene tvrdnje o vama.
📢 Objavljuju se vaši osobni podaci (broj, adresa, slike, privatne poruke).
📢 Pojedinci pozivaju na bojkot, gubitak posla, prijavu ili druge kolektivne akcije.
📢 Osjećate strah, tjeskobu ili fizičku nesigurnost zbog online napada.
Što učiniti ako ste meta?
1. Dokumentirajte sve dokaze
➡️ Snimite ekrane (screenshot) i spremite poveznice.
➡️ Bilježite datume i korisnička imena.
➡️ Ako je moguće, zatražite vještačenje digitalnog sadržaja.
2. Prijavite sadržaj platformi
Većina društvenih mreža omogućava prijavu nasilnog, uznemirujućeg ili klevetničkog sadržaja.
Prijavite i korisničke račune koji vas uznemiravaju.
3. Obratite se pravnoj zaštiti
Postoje različiti pravni mehanizmi koji vam stoje na raspolaganju:
Pravna zaštita od digitalnog linča (RH)
Kazneno pravo:
- Kleveta i uvreda (KZ čl. 147–148) – ako je netko iznio neistinite i štetne tvrdnje o vama.
- Neovlašteno snimanje i objava (KZ čl. 143) – objava privatnih snimki bez pristanka.
- Uznemiravanje (KZ čl. 140) – kontinuirano proganjanje i prijetnje.
- Računalna kaznena djela (KZ čl. 266 i dalje) – hakiranje, neovlašten pristup, doxxing.
- Povreda časti i ugleda javnim objavama.
Građansko pravo:
✔️ Tužba za naknadu štete – zbog povrede časti, ugleda i duševnih boli.
✔️ Privremene mjere zabrane – primjerice zabrana objavljivanja spornih sadržaja.
✔️ Zaštita prava osobnosti (Zakon o obveznim odnosima, čl. 1046.)
Ostale opcije:
- AZOP (Agencija za zaštitu osobnih podataka) – ako su vaši podaci javno objavljeni bez pristanka.
- Pučki pravobranitelj – ako se radi o govoru mržnje ili diskriminaciji.
- Povjerenik za informiranje – ako se radi o manipulaciji javnim informacijama.
Kako spriječiti digitalni linč?
⚠️ Ne objavljujte privatne informacije koje bi mogle biti zloupotrijebljene.
⚠️ Pažljivo birajte online interakcije.
⚠️ Ojačajte privatnost računa.
⚠️ Budite svjesni da neodgovorni komentari ili dijeljenja i sami mogu izazvati linč nad nekim drugim.
Što ako ste nenamjerno sudjelovali u linču?
Ako ste dijelili sadržaj, komentirali ili podržavali kampanju protiv nekoga bez provjere informacija, razmislite o sljedećem:
✔️ Povucite objave.
✔️ Javite se osobi ako ste joj nanijeli štetu.
✔️ Oprostite se i educirajte o odgovornosti u digitalnom prostoru.
Zaključno
Digitalni linč nije samo pitanje interneta – to je pitanje ljudskih prava, dostojanstva i pravde. Ako se dogodi vama ili nekome koga poznajete, važno je reagirati. Postoje zakonski alati, ali i zajednički društveni otpor potrebnoj kulturi sramoćenja i nasilja.
Autor:I.P.
#StopDigitalnomLinču #PravoNaObranu #SigurnostOnline
OPREZ: Novi val SMS prijevara cilja korisnike sustava e-Građani
Danas je uočen novi pokušaj masovne krađe podataka (phishing) usmjeren prema hrvatskim građanima. Napadači se lažno predstavljaju kao sustav e-Građani i šalju SMS poruke s ciljem krađe osobnih podataka i pristupa bankovnim računima.
Cijena ljudskosti: Zašto se Melita Vrsaljko ispričala, a javnost i dalje šuti?
Dok novinarka i aktivistica preuzima punu odgovornost za svoje osobne pogreške, društvo ostaje nijemo na zastrašujuću činjenicu da je sustav kaznio žrtvu napada, a ne nasilnike. Je li nam lakše osuditi ljudski pad nego braniti ljudska prava?
80 DANA ZATVORA ZA NOVINARKU FAKTOGRAFA? Teško pijanstvo i odbijanje testa na droge razotkrili pravu sliku „elite”
Dok se portal Faktograf svakodnevno postavlja u ulogu vrhovnog arbitra istine, morala i društvene odgovornosti, njihovi vlastiti kadrovi na terenu pokazuju potpuno drugo lice. Najnoviji incident novinarke Faktografa, Melite Vrsaljko, zoran je prikaz onoga što se događa kada se „elita” koja drugima drži prodike susretne sa stvarnošću i zakonom.
ANALIZA JEDNOG PRITISKA: Kada "javni interes" postane alat za osobne obračune i prijetnje tužbama
Urednička napomena: Objava detalja komunikacije između novinara čin je kojem portal ReStart pribjegava samo u iznimnim situacijama. U ovom slučaju, odlučili smo javno dokumentirati pritiske g. Hrvoja Bajle jer smatramo da razina agresivnosti, prijetnji tužbama i pokušaja izravnog utjecaja na uredničku politiku nadilazi okvire privatnog spora.
Kad novinarstvo postane 'Mamin blog': Slučaj Hrvoja Bajla i Zadar Newsa
U eri digitalnih medija, granice između ozbiljnog novinarstva i senzacionalističkog tračanja sve su zamućenije. Nedavni slučaj Hrvoja Bajla, novinara i glavnog urednika portala Zadar News, zorno ilustrira zabrinjavajući trend srozavanja medijske etike u potrazi za klikovima i pažnjom javnosti. Kao osnivačica malog, neovisnog portala restartaj.org, koja se, poput mnogih građana, bori protiv korupcije i za javni interes, s posebnim sam zanimanjem pratila rad gospodina Bajla, vjerujući u njegovu predanost istim idealima. Međutim, njegovo postupanje u slučaju navodnog obiteljskog nasilja, neodoljivo podsjeća na metode koje koristi notorni "Mamin blog", gdje se privatni životi i obiteljske drame izlažu javnosti pod krinkom "istine" i "javnog interesa", a zapravo služe za prikupljanje pratitelja i samopromociju.
SLAPP tužbe u Hrvatskoj: kako prepoznati i zaštititi se od pravnih prijetnji koje guše slobodu izražavanja
Izvor fotografije: https://mpudt.gov.hr/slapp-tuzbe/30105
Zašto na mnogim aplikacijama nema Hrvatske, a Srbija je redovito navedena?
Ako ste se ikada pokušali registrirati na nekoj aplikaciji ili internetskoj platformi i uočili da u popisu država nema Hrvatske, niste jedini. I dok Srbija gotovo uvijek ima svoje mjesto na listi, Hrvatska je često izostavljena. Zašto je to tako?
Kako nastaju lažni citati i zašto nas pogađaju: primjer s portala Sve za ženu
U posljednje vrijeme na društvenim mrežama širi se objava u kojoj se poznatom psihologu Mihailu Labkovskom pripisuje rečenica:
UPOZORENJE NA PRIJEVARU – lažno predstavljanje humanitarne udruge!
📌 Na tim stranicama prikupljaju se novčane donacije na osobni račun na ime Anja Smotlak te putem Aircash računa, što je u suprotnosti sa zakonskom obavezom transparentnog i nadziranog prikupljanja donacija.
Od ponosa do linča – kako je influencerica Kristina Hitrec izgubila povjerenje javnosti
Na portalu ReStart godinama ukazujemo na zloupotrebu položaja, moći i platformi – bilo da se radi o državnim institucijama ili pojedincima s velikim dosegom. No ono što se događa posljednjih mjeseci prelazi granice puke nesuglasice i ulazi u prostor ozbiljne digitalne manipulacije i javnog linča.
Tko ima pravo odlučivati tko zaslužuje pomoć?
Foto: Portal ReStart
Apel za prekid internetskog nasilja u slučaju Tihane Šorman: čekajmo očitovanja i postupajmo odgovorno
Foto: Portal ReStart
Add comment
Comments