Građanska inicijativa – što jest, a što nije? Prava, manipulacije i (ne)formalna suradnja s vlastima

Foto: Portal ReStart

U hrvatskom društvu pojam "građanska inicijativa" često se koristi olako i bez pravne ili organizacijske podloge. No što se događa kada vlast počne selektivno tretirati određene neformalne grupe kao građanske inicijative, dok istinske, organizirane i angažirane skupine građana ostaju ignorirane?

U fokusu je sve češći slučaj neformalne suradnje između lokalne vlasti i "inicijativa" koje to zapravo nisu, uz podršku dijela medija koji neovisnost zamjenjuju propagandom.

❓ Što je građanska inicijativa?

Građanska inicijativa je organizirano djelovanje građana koji žele potaknuti ili zaustaviti određene društvene, ekološke, urbanističke ili druge promjene. Može biti:

• formalna – s dokumentacijom, statutom, vođenjem peticije, javnim okupljanjem, djelovanjem u skladu sa zakonima

• neformalna – skupina građana koja surađuje, ali bez formalnog pravnog oblika

Obje su legitimne – no razlika nastaje kada vlast odabire s kim komunicira i kome daje prednost, ne temeljem zakona, već prema simpatijama, političkoj koristi ili medijskoj pozornosti.

⚖️ Koja su prava građanskih inicijativa?

Prema hrvatskom zakonodavstvu, građani imaju pravo:

• okupljati se i djelovati u inicijativama (čl. 42. Ustava RH)

• podnositi peticije, zahtjeve i dopise prema tijelima vlasti

• tražiti pristup informacijama (Zakon o pravu na pristup informacijama)

• predlagati promjene i sudjelovati u savjetovanjima

• pokrenuti referendum (prema Zakonu o referendumu)

Ali to vrijedi za sve građane jednako. Kada gradska vlast, primjerice, surađuje samo s jednom Facebook grupom koja sebe naziva inicijativom, a ignorira sve druge – dolazimo do problema diskriminacije, selektivnosti i zlouporabe povjerenja javnosti.

🧱 Problem: "inicijative" bez temelja i odgovornosti

Sve je više slučajeva gdje se privatne društvene grupe – bez statuta, bez članstva, bez transparentnosti – nazivaju građanskim inicijativama, često zato što su bliske gradskim dužnosnicima ili surađuju s "prijateljskim" medijima. Takve grupe:

• ne primaju članove koji kritički razmišljaju

• ne objavljuju interne dogovore ili stavove

• ne odgovaraju građanima koji se ne slažu s njima

• djeluju "ispod radara", bez javne odgovornosti

Usprkos tome, gradonačelnik ili dogradonačelnik često reagira samo na njihove poruke, dok se službeni zahtjevi drugih građana ignoriraju mjesecima.

🤝 Što znači neformalna suradnja s vlastima?

Neformalna suradnja nije sama po sebi problem. U mnogim gradovima postoji zdrava komunikacija između gradske uprave i raznih građanskih inicijativa. No kada vlast:

• redovito rješava samo zahtjeve jedne grupe

• naziva "inicijativom" nešto što to nije

• koristi grupu kao PR alat

• isključuje druge zainteresirane građane

➡ tada ne govorimo više o suradnji, već o političkoj manipulaciji pod krinkom participacije.

📰 Uloga medija – neutralni promatrači ili propagandni alat?

U zdravoj demokraciji, mediji imaju zadatak provjeravati, analizirati i biti korektiv vlasti. No kada određeni mediji (najčešće lokalni i ovisni o gradskom oglašavanju) isključivo promoviraju "inicijative" bliske vlasti, ignorirajući ostale – dolazimo do opasne točke gdje privilegirani narativi zamjenjuju pluralizam mišljenja.

U najgorem slučaju, mediji postaju megafoni PR odjela gradske uprave – umjesto da štite građane i javni interes.

⚠️ Zaključak: Budimo precizni i oprezni

Ne smijemo dopustiti da se naziv građanska inicijativa koristi kao politička oznaka podobnosti. Svaki građanin ima pravo biti inicijator promjene – ali nitko nema pravo koristiti taj pojam za isključivanje drugih ili stvaranje zatvorenih, netransparentnih krugova utjecaja.

U demokraciji ne odlučuje broj pregleda na Facebooku, već pravo, jednakost i javni interes.

📣 Poziv javnosti i institucijama

• Građani – pitajte tko vas predstavlja i tko ima utjecaj

• Mediji – izvještavajte nepristrano i provjeravajte strukture

• Vlast – surađujte s inicijativama transparentno i jednako

• Inicijative – budite otvorene, uključive i javno odgovorne

Ako se svi držimo tih načela, građanske inicijative mogu biti snažan alat pozitivnih promjena. Ako ne – postaju alat političke igre.

Autor: I.P.